Uzorci i provedba
Istraživanja su, nakon odobrenja etičkog povjerenstva Instituta, provedena terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja 2014., od 19. ožujka do 16. svibnja 2015. i od 15. travnja do 15. svibnja 2016. na reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva (18 i više godina) kojima je obuhvaćeno 1000 (2014. i 2015.), odnosno 750 osoba (2016.).
Svaki je uzorak etapno stratificiran, uz očuvanu proporcionalnost i slučajni izbor jedinica unutar svakog stratuma. Obuhvaćene su sve županije, unutar kojih su naselja razvrstana prema formalnom kriteriju u gradska i ostala. Izbor naselja i broj mikrolokacija (sample points) ovisio je o njihovom udjelu u spomenutim nadređenim stratumima, kućanstva su na svakoj mikrolokaciji izabrana slučajnim sustavnim postupkom s popisa adresa, dok je izbor sugovornika unutar kućanstva proveden metodom prvog rođendana. Opisanim su načinom uzorkovanja obuhvaćena 102 naselja (143 mikrolokacije) u kojima je provedeno anketiranje. U slučaju da anketiranje nije bilo moguće provesti na zadanim adresama (odbijanje, trajnija odsutnost odgovarajućeg sugovornika) upotrijebljene su zamjenske stambene jedinice na istim mikrolokacijama.
Kako bi se smanjila proporcija neizjašnjavanja na pojedina pitanja i osigurali što je moguće iskreniji odgovori, anketiranim je osobama, osim opisa načina na koji su ušle u uzorak i načina upotrebe rezultata (slučajan izbor kućanstva i njih osobno; statistička analiza isključivo na grupnoj razini), višestruko zajamčena anonimnost odgovora: upitnici nisu potpisivani, imena sugovornika nisu evidentirana a upitnike su sami, nakon razgovora, mogli pomiješati s ostalima koje je anketar imao uz sebe, čime je onemogućeno naknadno povezivanje odgovora i osobe koja ih je dala.
Tijekom anketiranja 2014. odbilo je sudjelovati 33,5% kontaktiranih osoba, 2015. 26,1%, a 2016. 36,5%. Autoselekcija je izazvala manje odstupanje sociodemografske strukture realiziranih uzoraka od populacijskih parametara jedino prema stupnju naobrazbe. Ponderiranje rezultata prema tom kriteriju (od 0,83 do 1,30 2014.; od 0,86 do 1,17 2015.; od 0,85 do 1,21 2016.) nije narušilo proporcionalne omjere ostalih relevantnih sociodemografskih obilježja. Veličina realiziranog uzorka dopušta procjenu populacijskih parametara u rasponu pouzdanosti koji ne prelazi 3,1%, uz rizik u zaključivanju manji od 5%.
U okviru Pilarovog barometra periodično će se provoditi različite metodološke analize. Rezultati analiza bit će objavljeni u znanstvenoj periodici, a glavni nalazi (uz poveznice na cjelovite tekstove) bit će predočeni na ovim stranicama.
Upitnik
Osim ad hoc oblikovanih pitanja i mjera, u upitnicima je upotrijebljeno nekoliko pitanja iz prethodnih istraživanja Instituta i dva međunarodna, Svjetskog istraživanja vrednota i Europskog društvenog istraživanja. Uz to, uključene su i sljedeće psihologijske skale u javnoj upotrebi:
2014.
Prerađen Međunarodni indeks dobrobiti (International Well-Being Index) / Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J., & Misajon, R. (2003). Developing a national index of subjective wellbeing: The Australian Unity Wellbeing Index. Social Indicators Research, 64, 159-190.
Prerađena Skala obiteljskog zadovoljstva (APGAR: Adaptation, Partnership, Growth, Affection, Resolve) / Smilkstein, G. (1978). The family APGAR: A proposal for a family function test and its use by physicians. The Journal of Family Practice, 6, 1231-1240.
Skala susjedskih odnosa (Neighborhood Relations Scale) / Prezza, M., Amici, M., Roberti, T., & Tedeschi, G. (2001). Sense of community referred to the whole town: Its relations with neighboring, loneliness, life satisfaction, and area of residence. Journal of Community Psychology, 29(1), 29–52.
Skraćeni Upitnik osobnih vrednota (PVQ) upotrijebljen u istraživanju World Values Survey (10 čestica) / Schwartz, S. H., Melech, G., Lehrnami, A., Burgess, S., Harris, M., Owens, V. (2001). Extending the cross-cultural validity of the theory of basic human values with a different method of measurement. Journal of Cross-Cultural Psychology, 32, 519-542.
Kratka verzija Skale materijalizma (The Material Values Scale) / Richins, M. L. (2004). The Material Values Scale: Measurement Properties and Development of a Short Form. Journal of Consumer Research, 31(1), 209-219.
2015.
Prerađen Međunarodni indeks dobrobiti (International Well-Being Index) / Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J. & Misajon, R. (2003). Developing a national index of subjective wellbeing: The Australian Unity Wellbeing Index. Social Indicators Research, 64, 159-190.
Prerađen Test životnih orijentacija (LOT-R revised Life Orientation Test) / Scheier, M., Carver, C, Bridges, M. (1994). Distinguishing optimism from neuroticism (and trait anxiety, self-mastery, and self-esteem): A reevaluation of the life orientation test. Journal of Personality and Social Psychology, 67, 1063-1078.
Mjera stilova regulacije afekta (MARS – Measure of affect regulation styles) / Larsen, R. J., Prizmic, Z. (2004). Affect regulation. U: R. Baumeister i K. Vohs (ur.), Handbook of self-regulation research (str. 40-60). New York: Guilford.
Indeks socijalne umreženosti (Social network index) / Cohen, S., Doyle,W. J., Skoner, D. P., Rabin, B. S., and Gwaltney, J. M., Jr. (1997). Social ties and susceptibility to the common cold. Journal of the American Medical Association, 277, 1940-1944.
2016.
Prerađen Međunarodni indeks dobrobiti (International Well-Being Index) / Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J., & Misajon, R. (2003). Developing a national index of subjective wellbeing: The Australian Unity Wellbeing Index. Social Indicators Research, 64, 159-190.