Varijabilitet
Prikaz rezultata namijenjen je široj javnosti i radi toga je rasterećen tehničkih pojedinosti, uključujući varijabilitet. Ipak, treba podsjetiti da rezultati dobiveni na uzorcima nisu egzaktni pokazatelji, oni su procjene raspona u kojem se kreću populacijske vrijednosti. Ako je istraživanje metodološki korektno provedeno na nepristrano izabranom i realiziranom uzorku, tada preciznost procjene populacijskih vrijednosti ovisi o varijabilitetu pojave koja se ispituje i veličini uzorka.
Za ilustraciju, ako je rezultat (iskazan u obliku postotka) dobiven na jednostavnom slučajnom uzorku veličine 1000, pri proporciji od 50% varijabilitet je najveći i populacijska vrijednost nalazi se (u 95% slučajeva) u rasponu 50% +/- 3,1%. Porastom razlika među proporcijama raspon se simetrično smanjuje i pri rezultatu, primjerice, 10% ili 90% iznosi 10 (90)% +/- 1,9%.
Budući da pri interpretaciji anketnih rezultata ne treba zanemariti ni moguće izvore pristranosti (autoselekcija, suzdržavanje od odgovora na pojedina pitanja, socijalna poželjnost odgovaranja), na male se razlike ne treba osvrtati, neovisno o tome je li riječ o postotcima ili prosjecima. Iako i takve razlike na velikim uzorcima mogu doseći razinu statističke značajnosti (pogotovo ako su brojne), one su više teorijski nego praktično relevantne (i u znanstvenoj se literaturi, uz statističku značajnost, često oslanja i na veličinu učinka, tzv. effect size). Stoga pozornost treba usmjeriti na izraženije razlike, grupiranja, jasne i dosljedne trendove, kako pri osvrtu na pojedinačne rezultate, tako i pri interpretaciji usporedbi.
Usporedbe
Zbog prethondno navedenih razloga, kao i zbog toga što uspoređeni rezultati nisu dio istog istraživanja (iako su sva provedena na reprezentativnim uzorcima), usporedbe su ilustrativne i prikazane su grafički, bez navođenja egzaktnih brojčanih pokazatelja.
Dio rezultata iz ovog istraživanja uspoređen je s nalazima prethodnih anketa Instituta (anketa iz 2005., Pilarov barometar iz 2008. i 2009. godine). Sva su istraživanja provedena na nezavisnim, ekvivalentno izabranim reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva.
Uz to, neki su nalazi uspoređeni s rezultatima međunarodnih istraživanja, Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey, ESS) i Svjetskog istraživanja vrednota (World Values Survey, WVS). Svi detalji o zemljama sudionicama, uzorcima, sadržaju i provedbi istraživanja nalaze se na njihovim stranicama (ESS, WVS), koje omogućuju i samostalne online analize.
Za usporedbe na ovim stranicama izdvojeni su rezultati onih članica EU-a koje su sudjelovale u ESS-u u dva navrata, 2010. (22 zemlje, uključujući Hrvatsku koju je predstavljao Institut Pilar) i 2012. godine (21 zemlja, uz rezultate Pilarovog barometra iz 2014. godine; 2012. Institut nije mogao sudjelovati zbog financijskih razloga). U posljednjem valu (2010. – 2014.) WVS-a sudjelovalo je devet članica EU-a (bez Hrvatske) i njihovi su rezultati također uspoređeni s rezultatima Pilarovog barometra iz 2014. godine.