logo
25logo hrv-eng

Varijabilitet

Prikaz rezultata namijenjen je široj javnosti i radi toga je rasterećen tehničkih pojedinosti, uključujući varijabilitet. Ipak, treba podsjetiti da rezultati dobiveni na uzorcima nisu egzaktni pokazatelji, oni su procjene raspona u kojem se kreću populacijske vrijednosti. Ako je istraživanje metodološki korektno provedeno na nepristrano izabranom i realiziranom uzorku, tada preciznost procjene populacijskih vrijednosti ovisi o varijabilitetu pojave koja se ispituje i veličini uzorka.

Za ilustraciju, ako je rezultat (iskazan u obliku postotka) dobiven na jednostavnom slučajnom uzorku veličine 1000, pri proporciji od 50% varijabilitet je najveći i populacijska vrijednost nalazi se (u 95% slučajeva) u rasponu 50%  +/- 3,1%. Porastom razlika među proporcijama raspon se simetrično smanjuje i pri rezultatu, primjerice, 10% ili 90% iznosi 10 (90)% +/- 1,9%.

Budući da pri interpretaciji anketnih rezultata ne treba zanemariti ni moguće izvore pristranosti (autoselekcija, suzdržavanje od odgovora na pojedina pitanja, socijalna poželjnost odgovaranja), na male se razlike ne treba osvrtati, neovisno o tome je li riječ o postotcima ili prosjecima. Iako i takve razlike na velikim uzorcima mogu doseći razinu statističke značajnosti (pogotovo ako su brojne), one su više teorijski nego praktično relevantne (i u znanstvenoj se literaturi, uz statističku značajnost, često oslanja i na veličinu učinka, tzv. effect size). Stoga pozornost treba usmjeriti na izraženije razlike, grupiranja, jasne i dosljedne trendove, kako pri osvrtu na pojedinačne rezultate, tako i pri interpretaciji usporedbi.


Usporedbe

Zbog prethondno navedenih razloga, kao i zbog toga što uspoređeni rezultati nisu dio istog istraživanja (iako su sva provedena na reprezentativnim uzorcima), usporedbe su ilustrativne i prikazane su grafički, bez navođenja egzaktnih brojčanih pokazatelja.

Dio rezultata iz ovog istraživanja uspoređen je s nalazima prethodnih anketa Instituta (anketa iz 2005., Pilarov barometar iz 2008. i 2009. godine). Sva su istraživanja provedena na nezavisnim, ekvivalentno izabranim reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva.

Uz to, neki su nalazi uspoređeni s rezultatima međunarodnih istraživanja, Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey, ESS) i Svjetskog istraživanja vrednota (World Values Survey, WVS). Svi detalji o zemljama sudionicama, uzorcima, sadržaju i provedbi istraživanja nalaze se na njihovim stranicama (ESS, WVS), koje omogućuju i samostalne online analize.

Za usporedbe na ovim stranicama izdvojeni su rezultati onih članica EU-a koje su sudjelovale u ESS-u u dva navrata, 2010. (22 zemlje, uključujući Hrvatsku koju je predstavljao Institut Pilar) i 2012. godine (21 zemlja, uz rezultate Pilarovog barometra iz 2014. godine; 2012. Institut nije mogao sudjelovati zbog financijskih razloga). U posljednjem valu (2010. – 2014.) WVS-a sudjelovalo je devet članica EU-a (bez Hrvatske) i njihovi su rezultati također uspoređeni s rezultatima Pilarovog barometra iz 2014. godine.

 

Uzorci i provedba

Istraživanja su, nakon odobrenja etičkog povjerenstva Instituta, provedena terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja 2014., od 19. ožujka do 16. svibnja 2015. i od 15. travnja do 15. svibnja 2016. na reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva (18 i više godina) kojima je obuhvaćeno 1000 (2014. i 2015.), odnosno 750 osoba (2016.).

Svaki je uzorak etapno stratificiran, uz očuvanu proporcionalnost i slučajni izbor jedinica unutar svakog stratuma. Obuhvaćene su sve županije, unutar kojih su naselja razvrstana prema formalnom kriteriju u gradska i ostala. Izbor naselja i broj mikrolokacija (sample points) ovisio je o njihovom udjelu u spomenutim nadređenim stratumima, kućanstva su na svakoj mikrolokaciji izabrana slučajnim sustavnim postupkom s popisa adresa, dok je izbor sugovornika unutar kućanstva proveden metodom prvog rođendana. Opisanim su načinom uzorkovanja obuhvaćena 102 naselja (143 mikrolokacije) u kojima je provedeno anketiranje. U slučaju da anketiranje nije bilo moguće provesti na zadanim adresama (odbijanje, trajnija odsutnost odgovarajućeg sugovornika) upotrijebljene su zamjenske stambene jedinice na istim mikrolokacijama.

Kako bi se smanjila proporcija neizjašnjavanja na pojedina pitanja i osigurali što je moguće iskreniji odgovori, anketiranim je osobama, osim opisa načina na koji su ušle u uzorak i načina upotrebe rezultata (slučajan izbor kućanstva i njih osobno; statistička analiza isključivo na grupnoj razini), višestruko zajamčena anonimnost odgovora: upitnici nisu potpisivani, imena sugovornika nisu evidentirana a upitnike su sami, nakon razgovora, mogli pomiješati s ostalima koje je anketar imao uz sebe, čime je onemogućeno naknadno povezivanje odgovora i osobe koja ih je dala.

Tijekom anketiranja 2014. odbilo je sudjelovati 33,5% kontaktiranih osoba, 2015. 26,1%, a 2016. 36,5%. Autoselekcija je izazvala manje odstupanje sociodemografske strukture realiziranih uzoraka od populacijskih parametara jedino prema stupnju naobrazbe. Ponderiranje rezultata prema tom kriteriju (od 0,83 do 1,30 2014.; od 0,86 do 1,17 2015.; od 0,85 do 1,21 2016.) nije narušilo proporcionalne omjere ostalih relevantnih sociodemografskih obilježja. Veličina realiziranog uzorka dopušta procjenu populacijskih parametara u rasponu pouzdanosti koji ne prelazi 3,1%, uz rizik u zaključivanju manji od 5%.

U okviru Pilarovog barometra periodično će se provoditi različite metodološke analize. Rezultati analiza bit će objavljeni u znanstvenoj periodici, a glavni nalazi (uz poveznice na cjelovite tekstove) bit će predočeni na ovim stranicama.

 

Upitnik

Osim ad hoc oblikovanih pitanja i mjera, u upitnicima je upotrijebljeno nekoliko pitanja iz prethodnih istraživanja Instituta i dva međunarodna, Svjetskog istraživanja vrednota i Europskog društvenog istraživanja. Uz to, uključene su i sljedeće psihologijske skale u javnoj upotrebi:

2014.

Prerađen Međunarodni indeks dobrobiti (International Well-Being Index) / Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J., & Misajon, R. (2003). Developing a national index of subjective wellbeing: The Australian Unity Wellbeing Index. Social Indicators Research, 64, 159-190.

Prerađena Skala obiteljskog zadovoljstva (APGAR: Adaptation, Partnership, Growth, Affection, Resolve) / Smilkstein, G. (1978). The family APGAR: A proposal for a family function test and its use by physicians. The Journal of Family Practice, 6, 1231-1240.

Skala susjedskih odnosa (Neighborhood Relations Scale) / Prezza, M., Amici, M., Roberti, T., & Tedeschi, G. (2001). Sense of community referred to the whole town: Its relations with neighboring, loneliness, life satisfaction, and area of residence. Journal of Community Psychology, 29(1), 29–52.

Skraćeni Upitnik osobnih vrednota (PVQ) upotrijebljen u istraživanju World Values Survey (10 čestica) / Schwartz, S. H., Melech, G., Lehrnami, A., Burgess, S., Harris, M., Owens, V. (2001). Extending the cross-cultural validity of the theory of basic human values with a different method of measurement. Journal of Cross-Cultural Psychology, 32, 519-542.

Kratka verzija Skale materijalizma (The Material Values Scale) / Richins, M. L. (2004). The Material Values Scale: Measurement Properties and Development of a Short Form. Journal of Consumer Research, 31(1), 209-219.

2015.

Prerađen Međunarodni indeks dobrobiti (International Well-Being Index) / Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J. & Misajon, R. (2003). Developing a national index of subjective wellbeing: The Australian Unity Wellbeing Index. Social Indicators Research, 64, 159-190.

Prerađen Test životnih orijentacija (LOT-R revised Life Orientation Test) / Scheier, M., Carver, C, Bridges, M. (1994). Distinguishing optimism from neuroticism (and trait anxiety, self-mastery, and self-esteem): A reevaluation of the life orientation test. Journal of Personality and Social Psychology, 67, 1063-1078.

Mjera stilova regulacije afekta (MARS – Measure of affect regulation styles) / Larsen, R. J., Prizmic, Z. (2004). Affect regulation. U: R. Baumeister i K. Vohs (ur.), Handbook of self-regulation research (str. 40-60). New York: Guilford.

Indeks socijalne umreženosti (Social network index) / Cohen, S., Doyle,W. J., Skoner, D. P., Rabin, B. S., and Gwaltney, J. M., Jr. (1997). Social ties and susceptibility to the common cold. Journal of the American Medical Association, 277, 1940-1944.

2016.

Prerađen Međunarodni indeks dobrobiti (International Well-Being Index) / Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J., & Misajon, R. (2003). Developing a national index of subjective wellbeing: The Australian Unity Wellbeing Index. Social Indicators Research, 64, 159-190.

Postotci

Materijalizam: dimenzije i istaknutost*
 

tabla-53

 

*Kratka verzija Skale materijalizma (The Material Values Scale) / Richins, M. L. (2004). The Material Values Scale: Measurement Properties and Development of a Short Form. Journal of Consumer Research, 31(1), 209-219.

Prosjeci

Materijalizam: dimenzije i istaknutost*

graf-53

*Kratka verzija Skale materijalizma (The Material Values Scale) / Richins, M. L. (2004). The Material Values Scale: Measurement Properties and Development of a Short Form. Journal of Consumer Research, 31(1), 209-219.

Usporedbe

Služite li se internetom?
(Odgovori korisnika računala, 2014. n = 631 i 2009. n = 2232)

Anketa 2009.: Hrvatska, Institut Pilar, n = 4007

graf-usp-57

Dio rezultata iz ovog istraživanja uspoređen je s nalazima prethodnih anketa Instituta (anketa iz 2005., Pilarov barometar iz 2008. i 2009. godine). Sva su istraživanja provedena na nezavisnim, ekvivalentno izabranim reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva.

Uz to, neki su nalazi uspoređeni s rezultatima međunarodnih istraživanja, Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey, ESS) i Svjetskog istraživanja vrednota (World Values Survey, WVS). Svi detalji o zemljama sudionicama, uzorcima, sadržaju i provedbi istraživanja nalaze se na njihovim stranicama (ESS, WVS), koje omogućuju i samostalne online analize.

Za usporedbe na ovim stranicama izdvojeni su rezultati onih članica EU-a koje su sudjelovale u ESS-u u dva navrata, 2010. (22 zemlje, uključujući Hrvatsku koju je predstavljao Institut Pilar) i 2012. godine (21 zemlja, uz rezultate Pilarovog barometra iz 2014. godine; 2012. Institut nije mogao sudjelovati zbog financijskih razloga). U posljednjem valu (2010. – 2014.) WVS-a sudjelovalo je devet članica EU-a (bez Hrvatske) i njihovi su rezultati također uspoređeni s rezultatima Pilarovog barometra iz 2014. godine.

Postotci

Služite li se internetom i online komunikacijom?
(Korisnici računala, n = 631)

 

tabla-57

Prosjeci

Služite li se internetom i online komunikacijom?
(Korisnici računala, n = 631, odgovori od 1 - Nikad do 5 - Svaki ili gotovo svaki dan)

graf-57

Usporedbe

Vrednote: dimenzije i istaknutost*

WVS: World Value Survey.


Tradicionalizam

graf-usp-52-tradic

Univerzalizam

graf-usp-52-univerzal

Dobrohotnost

graf-usp-52-dobrohot

Konformizam

graf-usp-52-konform

Sigurnost

graf-usp-52-sigurnost

Nezavisnost

graf-usp-52-nezav

Postignuće

graf-usp-52-postig

Hedonizam

graf-usp-52-hedon

Poticaj

graf-usp-52-poticaj

Moć

graf-usp-52-moc

 

*Skraćeni upitnik PVQ (Portrait Values Questionnaire) upotrijebljen u istraživanju World Values Survey (10 čestica) / Schwartz, S. H., Melech, G., Lehrnami, A., Burgess, S., Harris, M., Owens, V. (2001). Extending the cross-cultural validity of the theory of basic human values with a different method of measurement. Journal of Cross-Cultural Psychology, 32, 519-542.

Dio rezultata iz ovog istraživanja uspoređen je s nalazima prethodnih anketa Instituta (anketa iz 2005., Pilarov barometar iz 2008. i 2009. godine). Sva su istraživanja provedena na nezavisnim, ekvivalentno izabranim reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva.

Uz to, neki su nalazi uspoređeni s rezultatima međunarodnih istraživanja, Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey, ESS) i Svjetskog istraživanja vrednota (World Values Survey, WVS). Svi detalji o zemljama sudionicama, uzorcima, sadržaju i provedbi istraživanja nalaze se na njihovim stranicama (ESS, WVS), koje omogućuju i samostalne online analize.

Za usporedbe na ovim stranicama izdvojeni su rezultati onih članica EU-a koje su sudjelovale u ESS-u u dva navrata, 2010. (22 zemlje, uključujući Hrvatsku koju je predstavljao Institut Pilar) i 2012. godine (21 zemlja, uz rezultate Pilarovog barometra iz 2014. godine; 2012. Institut nije mogao sudjelovati zbog financijskih razloga). U posljednjem valu (2010. – 2014.) WVS-a sudjelovalo je devet članica EU-a (bez Hrvatske) i njihovi su rezultati također uspoređeni s rezultatima Pilarovog barometra iz 2014. godine.

Postotci

Vrednote: dimenzije i istaknutost*

Koliko Vam je svaka od ovih osoba slična?

 

tabla-52

 

*Skraćeni upitnik PVQ (Portrait Values Questionnaire) upotrijebljen u istraživanju World Values Survey (10 čestica) / Schwartz, S. H., Melech, G., Lehrnami, A., Burgess, S., Harris, M., Owens, V. (2001). Extending the cross-cultural validity of the theory of basic human values with a different method of measurement. Journal of Cross-Cultural Psychology, 32, 519-542.

Prosjeci

Vrednote: dimenzije i istaknutost*

graf-52

*Skraćeni upitnik PVQ (Portrait Values Questionnaire) upotrijebljen u istraživanju World Values Survey (10 čestica) / Schwartz, S. H., Melech, G., Lehrnami, A., Burgess, S., Harris, M., Owens, V. (2001). Extending the cross-cultural validity of the theory of basic human values with a different method of measurement. Journal of Cross-Cultural Psychology, 32, 519-542.